44324 Jasenovac
Tel.: 044/672-033
Vrsta muzeja: komemorativni
Osnovan: 1968.

Izvješće ravnatelja Muzeja Jovana Mirkovića o stanju Spomen područja i Muzeja, neposredno prije i poslije okupacije Jasenovca, predano je Ministarstvu prosvjete, kulture i športa potkraj 1991. godine. U njemu stoji da je, prema uputama iz MDC -a i rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu spomenika (danas: Ministarstvo kulture RH, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine), memorijalni muzej prema muzejskoj građi kategoriziran kao "B" kategorija i obilježen znacima po Haaškoj konvenciji. Stalni postav je demontiran, a muzejska građa spremljena u metalne ormare i metalne kontejnere pripremljena za evakuaciju.
Mikrosnimanje inventarnih knjiga dovršeno je u rujnu 1991. u Arhivu Hrvatske, Zagreb. (Jedna kopija je pohranjena u arhivi MDC-a.)
INFORMACIJE O MUZEJU TIJEKOM OKUPACIJE
* Prema izvješću tadašnjeg direktora J. Mirkovića, tijekom ratnih operacija u rujnu 1991. na području oko Novske, zbog snažnih detonacija izazvanih djelovanjem teške artiljerije i ratnog zrakoplovstva, na objektu Memorijalnog muzeja popucala su sva stakla (površine 200 četvornih metara).
*Prema informaciji RTV Beograd od 7. veljače 1992., u emisiji koju je vodio A. Ilić, na konferenciji za tisak posvećenoj zaštiti spomenika kulture (u kojoj su sudjelovali g.Lukijan, g. Jovan Pavlović, Nikola Kusovac, kustos Narodnog muzeja Beograd), rečeno je da je dio muzejske građe prenesen iz Jasenovca u B i H (u Bosansku Dubicu i dalje u Banja Luku).
* Prema izvješću Promatračke misije EZ-a od 8. veljače 1992. godine, opljačkano je mnogo dokumenata i muzejskih predmeta i to je mjesto očito bilo oskvrnuto (Izvješće je objavljeno u IM, broj 24, 1/4,1993. strana 48).
* Prema izvješću Promatračke misije EZ-a, koja je otpočela s očevidom stanja spomenika kulture i muzeja na okupiranom području RH tijekom svibnja 1994.godine, Muzej je potpuno prazan i nema informacija o fondu. Okoliš, kao i spomenik B. Bogdanovića, nije oštećen.
Nakon oslobođenja u svibnju 1995. potvrđene su informacije o stanju Spomen područja i Muzeja.
* Prema izvješću Ž. Laszla, konzervatora savjetnika iz MDC-a, koji je s Državnom upravom za zaštitu kulturne i prirodne baštine 17. svibnja 1995. pregledao crkve i muzeje u oslobođenim područjima zapadne Slavonije te Jasenovcu i Staroj Gradiški, ništa od fundusa ne nalazi se u zgradi Muzeja, koja je kao i prirodni okoliš devastirana (Izvješće u dokumentaciji MDC-a).

Na zgradi Muzeja razbijena su sva stakla, oštećeni prozorski okviri, električne instalacije su potpuno uništene, utičnice i prekidači su iščupani iz zidova i otuđeni, kao i radijatori i sva tehnička oprema.
Izložbeni i radni prostori također su devastirani, zapušteni i prljavi kao i prirodni okoliš i spomen groblja.

Prema informaciji tadašnjeg ravnatelja J. Mirkovića iz 1991. godine, u Muzeju je bilo 6088 komada inventirane i neinventirane građe, 1878 brojeva dokumentacije i približno 2500 naslova u biblioteci, uključujući i građu zbirke u Staroj Gradiški.
Sva građa i dokumentacija te bibliotečni fond, nestali su. Spomenik B. Bogdanovića lakše je oštećen.
* ažurirano 10/1999.
Intervju s nekadašnjim kustosom objavljenim u Globusu (br. 457. od 10.9.1999.) i fotografije snimljene u njegovom stanu - na kojima se vide muzejski sanduci s građom i dokumentacijom - bez sumnje potvrđuju da je veliki dio nestale muzejske građe situiran u Republici Srpskoj.
Popis ratne štete na muzejskoj građi je u tijeku. Prema podacima za Registar hrvatskih muzeja i galerija, dostavljanima iz jasenovačkog muzeja za 1991. godinu, te podacima dostavljenima od ravnatelja J. Mirkovića u listopadu 1991., u Muzeju su bile slijedeće zbirke s brojem građe: dokumenata - 2470; predmeta - 2174; fotografija - 989; sjećanja - 455; što ukupno iznosi 6088 primjeraka građe.
Dokumentacija je sadržavala: hemeroteku - 732; fototeku - 989; diateku - 85; videoteku - 10; filmoteku - 12; fonoteku - 50; što ukupno iznosi - 1878 brojeva.
* Prema kopijama mikrofilmiranih inventarnih knjiga utvrđeno je da su knjige prije rata neuredno vođene, te da većina građe i dokumentacije nije bila inventirana. Utvrđeno je da su se vodili popisi građe u tekama, ali one su nestale iz Muzeja zajedno s građom i originalnim inventarnim knjigama.
* Popis šteta je napravljen samo temeljem podataka iz mikrofilmiranih inventarnih knjiga, a priložena fotodokumentacija kopirana je iz mnogobrojnih prijeratnih publikacija i knjiga o Spomen - području.